vezbanje i zavisnos od video igara
Gejming i zdravlje

Vežbanje i zavisnost od video igara: Mogu li same igre da pomognu u lečenju?

Danica Manojlovic

Vežbanje i zavisnost od video igara našli su se u središtu novog naučnog pregleda koji istražuje drugačije pristupe lečenju problematičnog gejminga. Naučnici razmatraju mogućnost da fizička aktivnost u kombinaciji sa terapijskim igrama pomogne osobama koje imaju poteškoće da kontrolišu vreme provedeno pred ekranom. Posebnu pažnju privukla je ideja da se mehanike koje igre čine zanimljivim iskoriste za razvijanje zdravijih navika.

Naučni rad je objavljen 9. novembra 2026. godine u časopisu Frontiers in Public Health. Autori su analizirali postojeća istraživanja o fizičkoj aktivnosti, virtuelnoj stvarnosti i digitalnim terapijama. Njihov cilj je bio da utvrde koje metode imaju naučnu podršku i kako bi mogle da se kombinuju u budućnosti.

Vežbanje kao deo terapije

Poremećaj igranja video igara predstavlja stanje u kojem osoba gubi kontrolu nad gejmingom i nastavlja da igra uprkos negativnim posledicama. Takvo ponašanje može da utiče na obrazovanje, posao, odnose sa drugim ljudima i svakodnevne obaveze. Svetska zdravstvena organizacija je ovaj poremećaj uključila u Međunarodnu klasifikaciju bolesti.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da fizička aktivnost može da pomogne u ublažavanju pojedinih simptoma problematičnog igranja. Vežbanje se povezuje sa boljom emocionalnom regulacijom i određenim poboljšanjima kognitivnih funkcija. Ipak, rezultati nisu jednaki u svim studijama, a dugoročni efekti još nisu dovoljno istraženi. Autori navode primer kontrolisanog ispitivanja u kojem je postepeno povećavanje aerobne aktivnosti dovelo do smanjenja izraženosti simptoma poremećaja igranja. U istoj studiji zabeležene su i promene u funkcionalnoj povezanosti moždanih mreža koje učestvuju u kontroli ponašanja i obradi nagrada.

Istraživanje je prvobitno obuhvatilo 72 učesnika, od kojih je 64 završilo program. Ovi rezultati pružaju osnovu za dalja ispitivanja, ali nisu dovoljni da se vežbanje proglasi samostalnom i univerzalno efikasnom terapijom.

Mogu li video igre da motivišu na vežbanje?

Jedan od najvećih problema programa fizičke aktivnosti jeste održavanje motivacije. Rezultati vežbanja uglavnom dolaze postepeno dok video igre nude neposredne nagrade i osećaj napretka. Upravo tu razliku istraživači vide kao moguću prednost terapijskih igara. Koncept poznat kao exergaming podrazumeva video igre koje zahtevaju fizičku aktivnost. Igrač može da izvršava zadatke kretanjem tela, savladava izazove i prati napredak kroz sistem nagrada. Na taj način tradicionalno vežbanje dobija elemente karakteristične za gejming.

Posebno su zanimljive igre razvijene sa određenim zdravstvenim ili terapijskim ciljem. One ne služe samo za zabavu već podstiču usvajanje korisnih navika i vežbanje određenih veština. Takvi programi mogli bi da budu privlačniji osobama kojima je teško da održe redovnu fizičku aktivnost. Istraživači ipak naglašavaju da nedostaju kvalitetna klinička ispitivanja koja bi potvrdila prednosti ovakvog pristupa kod osoba sa poremećajem igranja. Rezultati ostvareni kod drugih zdravstvenih problema ne mogu automatski da se primene na lečenje problematičnog gejminga.

Virtuelna stvarnost i veštačka inteligencija

Pored fizičke aktivnosti, naučni pregled razmatra i mogućnosti korišćenja virtuelne stvarnosti. VR tehnologija omogućava razvoj kontrolisanih digitalnih okruženja u kojima korisnici mogu da vežbaju određena ponašanja i učestvuju u terapijskim aktivnostima. Postoje preliminarna istraživanja sa obećavajućim rezultatima, ali je njihov broj ograničen.

Veštačka inteligencija predstavlja još jedan pravac razvoja. U budućnosti bi mogla da prilagođava težinu zadataka, intenzitet aktivnosti i tempo terapije prema potrebama pojedinca. Pametni satovi i drugi uređaji mogli bi da prate fiziološke pokazatelje i pomognu stručnjacima u proceni napretka.

Međutim, autori naglašavaju da ovakve mogućnosti još nisu potvrđene odgovarajućim kliničkim rezultatima kod osoba sa poremećajem igranja. Veštačka inteligencija se za sada uglavnom istražuje kao pomoć u proceni i praćenju ponašanja a ne kao dokazano sredstvo lečenja.

Da li više igranja može da smanji problematični gejming?

Jedno od najzanimljivijih pitanja odnosi se na korišćenje video igara u terapiji koja bi trebalo da smanji problematično igranje. Terapijski programi mogu da povećaju vreme provedeno pred ekranom, što otvara pitanje mogućih neželjenih posledica. Autori smatraju da buduća istraživanja moraju da razlikuju vreme provedeno u terapijskim aktivnostima od klasičnog gejminga. Potrebno je utvrditi da li nagrade, zadaci i drugi elementi igre zaista podstiču zdravije ponašanje ili mogu dodatno da učvrste postojeće navike.

Za sada nema dovoljno dokaza da kombinacija fizičke aktivnosti i digitalnih terapija daje bolje rezultate od pojedinačnih metoda. Većina istraživanja obuhvatila je relativno mali broj učesnika, dok su podaci o dugoročnim efektima ograničeni.

Ipak, novi naučni rad ukazuje na zanimljiv pravac razvoja terapije. Umesto potpunog odbacivanja video igara, stručnjaci bi u budućnosti mogli da iskoriste pojedine njihove mehanike kako bi podstakli fizičku aktivnost i promenu ponašanja. Za potvrdu efikasnosti takvog pristupa biće potrebna veća i kvalitetnije kontrolisana klinička ispitivanja.

Koje video igre mogu da pomognu da budemo fizički aktivniji?

Iako istraživači još nisu dokazali da komercijalne video igre mogu da leče zavisnost od gejminga, pojedini naslovi mogu da posluže kao podsticaj za fizičku aktivnost. Umesto višesatnog sedenja, igrači moraju da koriste pokrete tela kako bi napredovali, osvajali nagrade i završavali zadatke. Takve igre pripadaju kategoriji poznatoj kao exergaming, koja kombinuje vežbanje sa tradicionalnim gejming mehanikama.

RING FIT ADVENTURE

RING FIT ADVENTURE za Nintendo Switch predstavlja spoj avanturističke igre i kućnog treninga. Igrač istražuje fantastični svet, bori se protiv neprijatelja i napreduje kroz nivoe izvođenjem stvarnih fizičkih vežbi. Za upravljanje se koriste Ring-Con, fleksibilni prsten sa kontrolerom, i traka koja se postavlja oko noge.

Trčanje u mestu omogućava kretanje kroz svet, dok se čučnjevi i vežbe snage koriste tokom borbi. Igra prilagođava intenzitet aktivnosti sposobnostima korisnika i omogućava praćenje napretka. Posebno je zanimljiva gejmerima kojima klasično vežbanje deluje monotono jer fizički napor povezuje sa napredovanjem kroz priču.

BEAT SABER

BEAT SABER je popularna VR ritmička igra koja od korisnika zahteva neprestano kretanje. Koristeći virtuelne svetlosne mačeve, igrač seče blokove u ritmu muzike i izbegava prepreke. Na zahtevnijim nivoima potrebno je brzo pomerati ruke, savijati kolena i menjati položaj tela.

Intenzitet aktivnosti zavisi od težine izabrane pesme i načina igranja. BEAT SABER može da predstavlja zanimljivu alternativu tradicionalnom kardio treningu, posebno za osobe koje vole muziku i brže igre. Za igranje je potreban odgovarajući VR uređaj i dovoljno slobodnog prostora.

JUST DANCE 2026 EDITION

JUST DANCE 2026 EDITION pretvara ples u interaktivni trening. Igrači prate koreografije na ekranu i ponavljaju pokrete uz popularne pesme. Ovo izdanje donosi 40 numera i režim namenjen vežbanju, a intenzitet zavisi od izabrane koreografije.

Jedna od najvećih prednosti je mogućnost zajedničkog igranja. Ples sa porodicom ili prijateljima može da poveže fizičku aktivnost i druženje, dok sistem bodovanja pruža dodatnu motivaciju. Igra je posebno pogodna za ljude kojima su klasični treninzi dosadni, ali uživaju u muzici i takmičenju.

FITNESS BOXING 3: YOUR PERSONAL TRAINER

FITNESS BOXING 3: YOUR PERSONAL TRAINER za Nintendo Switch koristi bokserske pokrete kao osnovu treninga. Igrač prati virtuelnog instruktora i izvodi direktne udarce, krošee i aperkate u ritmu muzike. Program omogućava prilagođavanje trajanja i intenziteta vežbanja.

Posebno je korisna mogućnost organizovanja svakodnevnih treninga prema sopstvenom rasporedu. Igra beleži napredak i postavlja nove ciljeve, dok režim Sit Fit Boxing omogućava vežbanje u sedećem položaju. Za gejmere koji žele strukturisanu fizičku aktivnost bez odlaska u teretanu ovo može da bude zanimljiv izbor.

NINTENDO SWITCH SPORTS

NINTENDO SWITCH SPORTS omogućava igranje tenisa, badmintona, odbojke, kuglanja, košarke i drugih sportova pomoću Joy-Con kontrolera. Umesto klasičnog pritiskanja dugmadi, korisnik zamahuje rukom i izvodi pokrete koji odgovaraju izabranoj disciplini.

Igra posebno dolazi do izražaja u društvu jer omogućava zajedničke mečeve i prijateljska takmičenja. Ipak, nisu svi sportovi jednako fizički zahtevni. Tenis i badminton mogu da podstaknu češće pokrete ruku, dok kuglanje uglavnom zahteva manje napora. Zbog toga je bolje posmatrati je kao podsticaj za kretanje nego kao zamenu za redovan trening.

ZOMBIES, RUN!

ZOMBIES, RUN! razlikuje se od prethodnih naslova jer se igra tokom stvarnog hodanja ili trčanja. Korisnik preko slušalica prati priču o zombi apokalipsi i postaje deo misija u kojima prikuplja zalihe, pomaže preživelima i pokušava da izbegne opasnosti.

Igra koristi audio priču i sistem napredovanja kako bi motivisala korisnika da nastavi sa kretanjem. Dostupna je na mobilnim telefonima, a aktivnosti mogu da se prilagode različitim nivoima fizičke spremnosti. Posebno je zanimljiva gejmerima koji žele više vremena da provode napolju, ali im nedostaje motivacija za običnu šetnju ili trčanje.

Da li su ove igre zaista korisne?

Sve navedene igre mogu da podstaknu fizičku aktivnost, ali nijedna nije klinički potvrđena kao terapija za poremećaj igranja video igara. Njihova potencijalna vrednost nalazi se u povezivanju kretanja sa poznatim sistemima zadataka, nagrada i napredovanja.

Kod osoba koje imaju ozbiljne poteškoće sa kontrolom gejminga potrebno je posebno voditi računa o vremenu provedenom uz ekran. Aktivne video igre mogu da budu jedan od načina za razvijanje zdravijih navika, ali ne predstavljaju zamenu za stručnu pomoć i odgovarajuće lečenje.

Podeli

Facebook X WhatsApp Viber
Banner posle članka